Brdo Hum jedno je od nižih brda koja okružuju Mostarsku kotlinu, u kojoj se smjestio grad Mostar (60-80 m n.v.).
Riječ hum ima značenje osamljenog i istaknutog uzvišenja na naplavnim ravnicama i krškim poljima i zaravnima; česta je pojava u dinarskom kršu.
Kao i sâm grad Mostar, brdo Hum nalazi se na prijelaznom području iz niskoga hercegovačkog krša u visokoplaninsko područje, u kraju gdje je i stari trgovački put iz zaleđa prelazio Neretvu i nastavljao se prema moru. U širem smislu, brdo Hum krajnja je uzvisina (prema istoku) jugoistočnog izdanka masiva Čabulje.
Pored Huma, ostala značajnija brda oko Mostarske kotline su Brkanovo Brdo, Galac, Orlovac, Mikuljača, Žovnica, Planinica i Fortica. Brdo Hum, zajedno s Brkanovim brdom uzdiže se nad jugozapadnim dijelom Mostarske kotline. Prema Brkanovom brdu vodi cesta koju je iznad Vukodola izgradila Austro-Ugarska 1883. godine, radi izgradnje fortice, i koja je ujedno povezala selo Brkani s Mostarom.
Istočnim podnožjem brda teče rijeka Neretva. Sjeverno od Huma prostire se Mostarska kotlina, u kojoj se nalazi središnji dio grada Mostara te rijeka Radobolja (desna pritoka Neretve), koja teče uz sjeverne obronke Huma. Južno od Huma prostire se Bišće polje, u kojemu je smještena većina južnih mostarskih prigradskih naselja te mostarska industrijska zona. Bišće polje je lokalni naziv za spomenutu kotlinu, dok se na različitim kartama također koristi i naziv Mostarsko polje.
Zbog svoje pozicije brdo Hum dominira središnjim dijelom Mostara, a s njega se pruža odličan pogled na grad i staro gradsko jezgro pod samim brdom. Na sjeveru se, oko kanjona Neretve, uzdižu planine Prenj i Čvrsnica, a istočnije i planina Velež. Na zapadu se vidi Mostarsko blato. Južno od Križa nalaze se i vidikovci prema jugu – pogled seže i do Biokova.
Na brdu se nalazi golem križ (“Milenijski križ”), visok 33 metra, najveći u BiH, izgrađen kao simbol jubileja 2000 godina kršćanstva. Visina od 33 metara predstavlja broj godina koliko je Isus imao u trenutku raspeća. Križ je vidljiv iz svakog dijela grada Mostara, kao i iz južnih predgrađa. Tradicionalno, Veliki petak – Kršćanski spomendan Isusove muke i smrti (Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i na koncu same smrti), tisuće hodočasnika obilježavaju hodočašćem Križnog puta na brdo Hum.
Uz pristupnu cestu prema vrhu mogu se vidjeti ostaci bunkera iz Drugog svjetskog rata.
Brdo Hum je kao nekadašnja crta razgraničenja u ratovima 1990-ih, uz Podveležje, bilo jedno od najopasnijih miniranih područja u okolici Mostara, posebice jer je jedno od mjesta odlazaka ljudi u prirodu.
