Sarajevo zračna luka

zracna-luka-sarajevo

Grad Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine. Nalazi se na rijeci Miljacki, te je ovaj grad okružen Dinarida.

Njegov centar ima muzeje koji obilježavaju lokalnu povijesti, uključujući i Sarajevo iz perioda 1878.-1918., a u taj period spada i ubojstvo nadvojvode Franza Ferdinanda, događaj koji je izazvao Prvi svjetski rat. Znamenitosti stare jezgre su Baščaršija i Gazi Husrev-begova džamija.

Sarajevo je povezano s ostatkom svijeta putem mreže regionalnih cesta, međunarodnih letova, željeznicom i autobusnim linijama. Posjetiteljima iz zemalja u regiji i onima koji nose putovnice iz SAD-a, Rusije, Australije i Kanade nije potrebna viza za ulazak u Bosnu i Hercegovinu, niti građanima zemalja članica Europske Unije.

Međunarodna zračna luka Sarajevo (također poznat kao Butmir ) se nalazi oko 12 km udaljena od centra grada.

Međunarodne zrakoplovne tvrtke kao što Turkish Airlines, Lufthansa, Austrian Airlinesa, Eurowings, Švicarske i Flydubai, povezauju Sarajevo s mnogim gradovima i zemljama širom svijeta.

Također je važno znati da su zračne luke u Mostaru i Tuzli obe oko 2 sata vožnje udaljene od Sarajeva, a one nude letove prema Švicarskoj, Švedskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Italiji.

Prema statističkim podacima, u 2015. godini, 772,904 putnika je stiglo preko zračne luke Sarajevo, u odnosu na 323,499 što je broj putnika iz 2001. godini.

Vinogradi u Hercegovini

Vinogradi Bosne i Hercegovine-min

Područje Hercegovine je puno slikovitih krajolika, jezera, rijeka i planina. Ova zemlja ima nešto za ponuditi za svačiji ukus.

Na škrtoj hercegovačkoj zemlji, kršu, kamenu i drači iznikla je tradicija vinogradarstva.

Na području Bosne i Hercegovine vino se pije već preko 2200 godina te tome uvelike pridonosi činjenica da ova zemlja baštini vinogradarsku kulturu još od ilirskog doba. Prve sadnice vinove loze na Balkan su donijeli Tračani.

Srednjovjekovna Bosna je bila poznata vinogradarsko vinska zemlja čak i bez kasnije pripojenog južnog dijela Huma. U srednjem vijeku je gotovo svaka velikaška obitelj u Bosni imala svoje vinograde.

Dolaskom Turaka i procesom islamizacije Bosne, vinogradarska proizvodnja se u 16., 17. i 18. stoljeću potpuno gasi te kasnije nestaje.

Vinarstvo se kao gospodarska grana oporavlja krajem 19. stoljeća te zatim postale značaj izvor prihoda u Hercegovini. Tada se bilježe prvi izvozi vina prema zapadnoj Europi a ubrzo nakon toga se širi trend izvoza vina u čitav svijet.

Danas Hercegovački vinari žele biti prepoznatljivi po svojim dvjema jedinstvenim sortama vina – Žilavki i Blatini. Na taj način žele prezentirati sebe svijetu kroz ovo vino koje u sebi nosi miris zemlje i žestinu Hercegovačkog sunca.

Najveća vinogradarska regija u Bosni i Hercegovini je područje Brotnja, oko Čitluka.

Kruna sezone je jubilarna 60. kulturno gospodarska manifestacija Dani berbe grožđa koja predstoji krajem tjedna.

Svjetski dan Down sindroma

medjunarodni dan osoba sa downovim sindromom-min

U svijetu 21. Mart se obilježava kao Svjetski dan Down sindroma. Kao i svakog 21. Marta udruga za Down sindrom Mostar kroz nekoliko aktivnosti obilježava taj dan.  U subotu, 18. 3. 2017. godine od 09.00 do 20.00 sati u Mepas Mall-u  se održalo  prigodno druženje kroz koje su se imali ljudi priliku upoznati s radom Udruge, njihovim članovima te na izložbenom prostoru uživati razgledajući rukotvorine članova Udruge.

U utorak, 21. 3. 2017. godine, na sam Svjetski dan osoba s Down sindromom, Udruga će imati Dan otvorenih vrata kada će svi zainteresirani, kako za rad Udruge tako i za druženje s njihovim članovima moći posjetiti u prostorijama Udruge na adresi Zagrebačka 34. Također, u utorak, 21. 3. 2017. godine, u svim CM trgovinama od 12.00 do 17.00 sati članovi Udruge za Down sindrom Mostar će biti na raspolaganju kupcima za pomoć i savjet pri kupovini.

Iz udruženja navode da je cilj obilježavanja Svjetskog dana osoba s Down sindromom buđenje svijesti i razumijevanja javnosti kako bi se osobama s Down sindromom poštovala zajamčena prava i poboljšao položaj u društvu te pružila prilika da se realiziraju kao punopravni članovi zajednice. Stoga je moto ovogodišnjeg obilježavanja „Moj glas se čuje!“ te pozivaju sve građane da posjete i svojom nazočnošću iskažu potporu osobama s Down sindromom.

Trenutno u gradu Mostaru broj osoba sa Down sindromom je nepoznati, ali prema podacima sa 1. simpozija o Down sindromu koji je održan prošle godine u Mostaru, u Mostaru se od 650 djece rodi 1 sa Down sindromom, dok u Hercegovini prosjećno četvero djece godišnje.

U današnje vrijeme nailazimo na predrasude vezane za Down sindrom te osobe koje pate od ovog poremećaja. Jedan od glavnih razloga za to je loša informiranost. Mnogi smatraju da je Down sindrom rijedak poremećaj što uopše nije tačno, šta više ovo je jedan od najčešćih genetskih poremećaja. U suštini se smatra da je jedan od razloga za ovaj poremećaj dob majke, prema činjenicama 80% osoba koje pate od ovog poremećaja imaju majku koja je mlađa od 35 godina. S tim da vjerojatnost i učestalost pojave Downovog sindroma značajno raste s godinama majke. Osobe sa Down sindromom imaju koeficijent inteligencije koji ih svrstava među blago ili srednje retardirane osobe, ali njihov puni potencijal još uvijek nije otkriven.
Što se tiče boravka osoba sa Down sindromom i njihove edukacije ne zahtjevaju da budu smješteni u posebne institucije niti posebne edukacijske programe. Danas sve više osoba s Downovim sindromom živi kod kuće s obiteljima i sudjeluju, obavljajući jednostavne zadatke, u svakodnevnim aktivnostima zajednice. Sve više djece s Downovim sindromom potiče se na uključenje u normalne učionice sa svojim vršnjacima. Cilj je u potpunosti uključiti takve osobe u edukacijski i socijalni život zajednice.
Iz godine u godinu čine se veliki koraci u identificiranju gena na 21. kromosomu koji uzrokuju karakteristike Downovog sindroma. Naučnici su čvrsto uvjereni da će u budućnosti, napretkom genetike i istraživanjem ljudske DNK, biti moguće poboljšati, ispraviti ili spriječiti mnoge probleme povezane s Downovim sindromom.

Kišan vikend u Mostaru nas čeka- šta raditi

cudnovate-zgode-segrta-hlapica_lutkarsko-kazaliste

Iako nam se proljeće bliži, ovaj vikend u Mostaru će po prognozama biti kišan. Kiša je specifična za naš grad te mu daje posebnu čar. Bez obzira na kišu za subotu imamo jako širok izbor planiranih kuturnih i zabavnih događaja.

Continue reading “Kišan vikend u Mostaru nas čeka- šta raditi”

Pogodi! Koji grad je prikazan na fotografijama?

stolac-nacionalni-spomenici-bosne-i-hercegovine

Kao što smo napisali u članku prije : “Tražimo fotografije koje bilježe tragove svakodnevnih ljudskih aktivnosti u urbanoj sredini . U fokusu nisu ljudi, već predmeti koji dokazuju njihovu prisutnost, remete zadane konture grada i oživljavaju njegov prostor svojim nekonvencionalnim karakterom. Svojom fotografijom pokaži da i razbijeni obrasci mogu biti jednako zanimljivi“. Više o nagradnoj igri možete saznati klikom na LINK .

Donosimo vam nekoliko rečenica o gradovima  na slikama koje smo do sada objavili na našim  društvenim profilima. Mi pretpostavljamo o kojim se gradovima radi a vi nam pomozite da to i potvrdimo!

  1. Miljacka protiče kroz samo srce grada, ukrašena najljepšim i najpoznatijim ćuprijama iz perioda Osmanskog carstva od kojih su najpoznatije Kozija ćuprija, Careva ćuprija, Šeher-Ćehajina ćuprija. O kojem gradu se radi :

https://www.instagram.com/p/BQKvtztBKFW/?taken-by=tourguidemostar

U ovom gradu nalazi se Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg 1888-1908. Ikonostas u crkvi Sv. Preobraženja radio je poznati crnogorski umjetnik Marko Gregović, a pomagao mu je Atanasije Popović. Pored crkve izgrađen je eparhijski dom sa bibliotekom.  U kojem gradu se nalazi ova crkva?

https://www.instagram.com/p/BQITIwXBmNC/?taken-by=tourguidemostar

Među nacionalnim spomenicima BiH vrlo značajno mjesto zauzimaju stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici. Po svojoj rasprostranjenosti, i po relativno dobroj očuvanosti, obzirom na vremensku distancu i nepovoljne prostore koji su stoljećima bili izloženi ratnim nedaćama i rušenjima, stećci se mogu smatrati i najtipičnijim obilježjem spomeničke hercegbosanske baštine i nedvojbeno njezinim najorginalnijim dijelom.Karakteristični su za područje današnje Hercegovine, istočne Bosne, Dalmacije. Premda se susreću i u drugim krajevima BiH, zapadne Srbije, zapadne Crne Gore, cijele južne Hrvatske, prostori srednjovjekovnog Huma, Travunije i najranije banovine Bosne njihovo je središnje područje. Da li možete odgonetnuti gdje nalaze ovi stećci?

https://www.instagram.com/p/BQFGIqwDR-L/?taken-by=tourguidemostar

U mjestu hanova iz perioda Osmanskog carstva nalazi se i utvrda sagrađena u 15.-18-st. Pored utvrde tu se nalaze i Hadži Alijina džamija, Šišman-pašina medresa, Sahat kula i mnogi drugi historijski važni objekti. Koji je to grad s tako mnogo znamenitosti?

https://www.instagram.com/p/BQDer-NhSeg/?taken-by=tourguidemostar

Džamija u Bosni i Hercegovini s velikom kupolom i visokim minaretom. Izgradio ju je turski arhitekt Kodža Mimar Sinan 1557.godine. Veličina džamije iznosi 4×13,4 metara. Ova džamija je bila oštečena u tijeku Drugog svijetskog rata, a kasnije potpuno uništena. U periodu od 2002-2004m džamija je obnovljena i svečano otvorena. U kojem gradu se nalazi ova džamija?

https://www.instagram.com/p/BQBDPOSBg3_/?taken-by=tourguidemostar

Iznad grada nadvilo se brdo Orlovnik s kojeg se pruža predivan pogled na grad. Smatraju da je i ono dio Bosanskih piramida, Koji je to grad?

https://www.instagram.com/p/BQBjj-yBYqC/?taken-by=tourguidemostar

    

Pogodi! Koji grad je prikazan na fotografijama?

koliko-dobro-poznajes-gradove-bosne-i-hercegovine-min

Kao što smo napisali u članku prije : “Tražimo fotografije koje bilježe tragove svakodnevnih ljudskih aktivnosti u urbanoj sredini . U fokusu nisu ljudi, već predmeti koji dokazuju njihovu prisutnost, remete zadane konture grada i oživljavaju njegov prostor svojim nekonvencionalnim karakterom. Svojom fotografijom pokaži da i razbijeni obrasci mogu biti jednako zanimljivi“. Više o nagradnoj igri možete saznati klikom na LINK .

Continue reading “Pogodi! Koji grad je prikazan na fotografijama?”

Sport u Mostaru: Paragliding

mostar-paragliding

Paragliding ili Padobransko jedrenje  jedan je od zrakoplovnih sportova i ujedno natjecateljski i rekreativni šport. Ubraja se u ekstremne športove i nastao je u Francuskoj krajem 1970-ih i početkom 1980-ih godina. Nastao je tako što su planinari i alpinisti tražili najjednostavniji i najlakši način za spuštanje u dolinu nakon teških uspona.

Continue reading “Sport u Mostaru: Paragliding”