Novogodišnja noč je zadnji dan u staroj godini i ujedno jedan dan koji nas dijeli od početka nove godine prema Gregorijanskom kalendaru. Papa Gregorije XIII uveo je Gregorijanski kalendar 1582. godine. U nekim dijelovima Evrope odmah je bio prihvačen ali zadugo nije bio korišten u mnogim državama sve do nekoliko stotina godina unazad. Uzimo za primjer Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države koje su Gregorijanski kalendar uzele u razmatranje u 1752. godini kada je odbačeno 11 dana.
Ubrzo nakon što je postao diktato Rima, Julije Cezar je odlučio da tradicionalni rimski kalendar treba reformu. Uveden oko 7 stoljeća prije nove ere rimski kalendar je slijedio mjesečevu mjenu ali je pao u pogledu promjene sezona i iz očitih razloga je trebao reformu. Jedan razllog za promjenu također je doprinjela zloupotreba kalendara u pomjeranje datuma i ispravljanje vremenskih granica prema potrebama izbora ili nekih drugih političkih potreba.
U dizajniranju novog kalendara Juliju Cezaru pomogao je Sosigenes, astronom porijeklom iz Aleksandrije, koji ga je savjetovao kako kalendar treba slijediti solarnu godinu i kako vrijeme treba računati kako je to narod Egipta radio. Računalo se da ima 365 i 1/4 dana, a Cezar je dodao 67 na 45 prije nove ere kako bi se počelo računati od Januara kao početak godine. On je također odlučio da se svako četiri godine nadoda jedan dan u mjesecu Februaru što bi trebalo održati kalendar da ne iznevjeri u pravilnoj kalkulaciji. Kratko prije nego je ubijen Julije Cezar je promijenio mjesec Quintilis u Juli (Julius-July) po sebi. Poslije se mjesec Sextilis je promjenio ime u Augustus.
Proslava Nove godine u Januaru nije bila zastupljena tokom srednjeg vijeka pa čak i oni koji su visoko poštovali julijanski kalendar nisu Novu godinu doživljavali striktno prvog dana u mjesecu januaru. Razlog je bio taj što je Cezar dao pogrešnu kalkulaciju solara od 365.242199 dana, a ne 365.25 dana. Kašnjenje od 11 minuta na godinu dodalo je dodatnih sedam dana do 1000-te godine, i 10 dana do sredine 15-tog stoljeća.
Rimska crkva postala je svjesna ovog problema i 1570-tih Papa Gregorijan XIII je angažovao astronoma Christopher Claviusa da napravi novi kalendar. Godine 1582, gregorijanski kalendar je implementiran izostavljajući 10 dana za tu godinu. Od tada, ljudi širom svijeta se skupljaju na prvi Januar da proslave dolazak Nove godine.
Veoma je važno napomenuti da ipak sve kulture ne slijede gregorijanski kalendar u vidu proslave Nove godine. Na primjer, Nova godina u hindu, kineskoj, jevrejskoj i islamskoj kulturi i kalendaru se razlikuje u odnosu na gregorijanski kalendar.
