Plodno područje Hercegovine je mjesto koje se u prošlosti razvilo pod utjecajem različitih kultura. Tu je uvijek postojao jaz između života u gradu i načina života ljudi koji su živjeli na selu.
Ljudi sa sela naučili živjeti od svog rada na zemlji i uzgoja mnogih domaćih životinja.
Ukoliko ste propustili pročitajte naš prethodni članak – Kozji sir na Blidinju.
Tradicija pravljenja sira od ovčjeg, kravljeg ili kozjeg mijeka smatra se jednim od najstarijih običaja u Hercegovini. Sir sazrijeva u mješinama od ovčje kože što je genijalan sistem za čuvanje i transport ovog lako kvarljivog prehrambenog proizvoda.
Radi njegovih karakteristika, sir iz mijeha nije moguće proizvoditi industrijski.
Koji je postupak pravljenja sira?
Sir se radi po tradicionalnoj hercegovačkoj metodi kao što su stari radili. Mlijeko se prvo kuha pa se hladi i onda se dodaje sirilo. Dok sirilo odradi svoj zadatak onda se surutka cijedi se te nakon toga stavlja sir u kalupe da se cijedi.
Nakon 24 sata cijeđenja, sir može u prodaju kao mladi ili se dalje priprema za mišinu. Ako se stavi u mišinu ostavlja se u posebni prostor za mišinu koji se najčešće nalazi okrenut prema sjeveru gdje je najmanje sunca i tu zrija idućih oko 60 dana. Mišina se često okreće gore-dolje da se isto suši-zrija sa svih strana.
Hercegovački sir se promovira na svjetskim sajmovima hrane od 2006. godine.
