Područje Hercegovine je mjesto gdje su se različite kulture miješale u prošlosti.
Tradicionalna jela često se pripremaju s mesom, a obroci su izdašani i ukusani. Meso je izvanredne kvalitete, te često se radi o organskom mesu. Meso je sastojak nekih od najpopularnijih bosanskih jela kao što su Bosanski lonac, ćevapi, Begova čorba, bureka i grah.
U slučaju da ste ga propustili, pročitajte naš prethodni post – Najbolja tradicionalna hrana u Mostaru.
Uvijek je postojao jaz između života u gradu i način života ljudi koji su živjeli na selu. Ljudi sa sela su naučili živjeti od svoje zemlje i životinja.
Tradicija pravljenja sira od ovčjeg, kravljeg ili kozjeg mijeka smatra se jednim od najstarijih običaja u Hercegovini. Sir sazrijeva u mješinama od ovčje kože što je genijalan sistem za čuvanje i transport ovog lako kvarljivog prehrambenog proizvoda.
Radi njegovih karakteristika, sir iz mijeha nije moguće proizvoditi industrijski. Hercegovački sir se promovira na svjetskim sajmovima hrane od 2006. godine.
Ova mesna poslastica pršut je među omiljenim jelima u Hercegovini.
Naziv pršut ima jasno latinsko podrijetlo, od pro, što znači ‘prije’, i exsuctus, što znači ‘isušeno’. Posebnost hercegovačkog pršuta očituje se u njegovom tradicionalnom i prirodnom procesu proizvodnje. Poseban je užitak jesti hercegovački pršut, zajedno s domaćom pogačom, sirom iz mijeha i čašom crnog vina.
Raštika i kelj dio su acephala skupine povrća, u koju još spade i zelje. U Bosni i Hercegovini ovo jelo se ponekad naziva hercegovački japrak, a ponekad samo japrak.
Japrak jelo potječe iz Libanona, Palestine i Sirije. Japrak se priprema sa kupusom i mljevenim mesom. Raštika se globalno smatra među najzdravijim namirnicama. Ima malo kalorija te je bogata vitaminima i mineralima.
Raštika daje mesu specifičnu aromu i to je jedno od tradicionalnih jela u Bosni i Hercegovini. U Hercegovini, zimi nije zima ako nema raštike i dimljena mesa.
Pršut je omiljena mesna poslastica među i jedno od omiljenih jela u Hercegovini ali ima najbolji okus u kombinaciji s tradicionalnim hercegovačkim uštipcima.
Uštipci su među najjednostavnijim vrstama hrane u domaćoj kuhinji Hercegovine. Oni sue prave od tijesta sličnog tijestu za kruh, ali ima konzistenciju sličnu onoj maslaca.
Uštipci se najbolje služe zajedno s ovčjim sirom, kajmakom, pršutom i čašom crnog vina.
Palenta se može jesti vruća u obliku kaše ili pustiti da se ohladi i stvrdne a zatim se moće peći kao prilog sa drugim jelima.
U prošlosti je pura nosila obilježe “hrana za siromašne”. Nakon mijenjanja trendova u hrani, ovo jelo je postalo popularno u Bosni i Hercegovini.
Danas se ovo jelo često servira uz sir ili kajmak, pa čak i u luksuznim restoranima.
Palenta je niska u kalorijama, te je ovo vrlo lagani obrok i koristan za probavni sustav. Zajedno s tradicionalnom pogačom i krumpirom, ovo jelo zauzima jednako važno mjesto u tradicionalnoj hercegovačkoj kuhinji.
