Mogorjelo je jedinstven arheološki spomenik iz rimskog doba, dobro očuvana stara rimska villa rustica, smješten u neposrednoj blizini Čapljine, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Ovaj spomenik kulture spada u najljepša zdanja kasne antičke arhitekture u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglašen je na sjednici održanoj od 5. do 11. studenog 2002. godine.
Postoji više teorija o podrijetlu imena Mogorjelo. Pučka predaja povezuje Mogorjelo s izrazom “mnogo gorjelo”, a hrvatski je jezikoslovac Petar Skok dovodio Mogorjelo u vezu sa starom mediteranskom riječi magullellus (kućica, daščara). Danas je prihvaćeno mišljenje da je Mogorjelo zapravo skraćenica grčkoga imena Hermagoras (Mogor), a po sv. Hermagori ili Mogoru, učeniku sv. Marka evanđelista, posebno štovanom u Akvileji.
Kulturno-povijesni i znanstveni značaj Mogorjela može se promatrati kroz njegovu blizinu rimskom gradu Naroni. U okolinu grada su se počeli doseljavati Italci. U prilog tome govori natpis iz Tasovčića podignut u čast Oktavijanu i njegovoj pobjedi i osvajanju Sicilije 36. g. pr. Kr. Od tada počinje aktivno naseljavanje Italika koje je bilo najintenzivnije početkom 1. stoljeća kada su kolonisti iz Narone (moguće i iz Ad Turresa kod Tasovčića) izgradili poljoprivredno gospodarstvo, a u svrhu opskrbljivanja Narone.
Arheološka iskapanja Carla Patscha, od 1899. do 1903. pokazala su da se građevinski kompleks na Mogorjelu sastoji iz više faza. Najstarije građevine potječu iz 1. stoljeća kada je lokalitet služio kao zemljoradnički centar (villa rustica fructuaria). Postojalo je nekoliko građevina koje su bila povezane hodnicima, a u središtu je bila izgrađena stambena zgrada, kupalište i zgrada za poljoprivrednu proizvodnju. Postojala je i uljara, te mlin i pekarna. Ciglana, radionica za izradu keramičkih posuda te staja bile su izgrađene izvan kompleksa.
Na ruševinama ovog zdanja koje je vjerojatno izgorjelo u požaru, u 4. stoljeću izgrađena je rimska utvrda (castrum) pravilne osnove s tornjevima na kutovima (poput Dioklecijanove palače u Splitu), dimenzije 102×86 m. Postojala su četiri obrambena tornja: tri kvadratne osnove, a četvrti (istočni) je bio kružnog oblika i uvučen zbog blizine Neretve.
Unutar objekta bila je izgrađena dvoetažna palača u kojoj je stanovao vlasnik kompleksa, a sastojala se od prostorija na pročelju povezanih portikom s korintskim stupovima. Podovi su bili pokrivenim mozaikom a zidovi ukrašeni lažnim mramorom, dok su trijem na katu krasili korintski stupovi od korčulanskog kamena.
Ovo historijsko mjesto je jedno od najvažnijih spomenika u čitavoj Hercegovini.
Ukoliko ste propustili, pročitajte našu prethodnu priču – 5 mjesta koja trebate posjetiti u Hercegovini.
