Većina ljudi iz Hercegovine će uvijek reći da je Aluminij Mostar div koji pokreće ekonomiju Hercegovine.
Povijest mostarskoga Aluminija otpočinje već s prvim godinama 20. stoljeća, pronalaskom boksitne rude u Hercegovini, kada se kreće s njezinim iskopavanjem.
Godine 1945. organizirano je poduzeće za istraživanje, iskopavanje i prijevoz boksita, naziva Boksitni rudnici Mostar, u kojemu su priređivane prve studije za opravdanost izgradnje tvornice aluminija u BiH.
Poduzeće Boksitni rudnici Mostar pripojeno je 1969. godine tvrtci Energoinvest Sarajevo kojoj tadanja republička vlada povjerava zadaću razvitka aluminijske proizvodnje. Na osnovu suradnje domaćega Energoinvesta i francuske tvrtke Pechiney, 1975. godine otpočinje redovita proizvodnja u novoosnovanoj Tvornici glinice u Mostaru.
Spajanjem Tvornice glinice i Rudnika boksita, 1977. godine, ustrojeno je novo poduzeće, nazvano Aluminij Mostar u koje, nakon puštanja u redovitu proizvodnju 1981. godine, ulazi i Tvornica aluminija.
Nakon završetka Domovinskoga rata, oni Aluminijevi djelatnici koji su ostali uza svoje poduzeće i u vihoru razaranja, nadljudskim su se snagama borili spriječiti daljnje uništavanje i propadanje onoga što se spasiti moglo. Nakon mukotrpna rada na popravku postrojenja, u prvomu redu zahvaljujući sredstvima od devet milijuna američkih dolara koje je u Aluminij uložila Republika Hrvatska, putem Tvornice lakih metala iz Šibenika, povijesnoga 15. ožujka 1997. godine pušten je u rad pogon Anode.
Danas je Aluminij d.d. Mostar postojano dioničko društvo koje upošljava oko 850 djelatnika i ostvaruje godišnji izvoz koji premašuje 150 milijuna eura.
O presudnomu značenju stalnoga ulaganja dobiti u osuvremenjivanje Tvornice zorno svjedoči podatak o tomu kako je prije Domovinskoga rata u Aluminiju otprilike 3.400 djelatnika proizvodilo 92 tisuće tona metala godišnje, dok danas njih 850 proizvodi 130 tisuća tona primarnoga aluminija i aluminijskih proizvoda.
Svojim uspjehom i predodžbom u javnosti, Aluminij diljem svijeta pronosi novu, poboljšanu sliku o ovim krajevima, istodobno otvarajući vrata višemilijunskih tržišta i drugim tvrtkama iz Hercegovine i Bosne, bez obzira na vrstu djelatnosti. Od Aluminija, izravno ili neizravno, danas živi otprilike 40 tisuća ljudi.
