Na području Bosne i Hercegovine vino se pije već preko 2200 godina te tome uvelike pridonosi činjenica da ova zemlja baštini vinogradarsku kulturu još od ilirskog doba. Prve sadnice vinove loze na Balkan su donijeli Tračani.
Srednjovjekovna Bosna je bila poznata vinogradarsko vinska zemlja čak i bez kasnije pripojenog južnog dijela Huma. U srednjem vijeku je gotovo svaka velikaška obitelj u Bosni imala svoje vinograde. O ovome jasno govore prvi detaljni katastarski popisi koji datiraju iz 15. i 16. stoljeća.
Dolaskom Turaka i procesom islamizacije Bosne, vinogradarska proizvodnja se u 16., 17. i 18. stoljeću potpuno gasi te kasnije nestaje.
Vinarstvo se kao gospodarska grana oporavlja krajem 19. stoljeća te zatim postale značaj izvor prihoda u Hercegovini. Tada se bilježe prvi izvozi vina prema zapadnoj Europi a ubrzo nakon toga se širi trend izvoza vina u čitav svijet.
Danas Hercegovački vinari žele biti prepoznatljivi po svojim dvjema jedinstvenim sortama vina – Žilavki i Blatini. Na taj način žele prezentirati sebe svijetu kroz ovo vino koje u sebi nosi miris zemlje i žestinu Hercegovačkog sunca.
