{"id":3601,"date":"2017-02-20T20:40:56","date_gmt":"2017-02-20T20:40:56","guid":{"rendered":"http:\/\/tourguidemostar.com\/blog\/bhs\/?p=3601"},"modified":"2017-02-20T20:52:15","modified_gmt":"2017-02-20T20:52:15","slug":"narodna-nosnja-bih-naroda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/stil\/narodna-nosnja-bih-naroda\/","title":{"rendered":"Narodna no\u0161nja BiH naroda"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: S.R<\/strong><\/p>\n

Narodna no\u0161nja je simbol svake nacije posebno i ne\u0161to \u0161to ih me\u0111usobno razlikuje, od naroda do naroda, pa \u010dak i od mjesta do mjesta koja nisu toliko udaljena jedna od drugog razlike su uvijek prisutne, posebice izme\u0111u naroda u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

<\/p>\n

Tour Guide donosi glavne razlike i \u010demu se pridavala pozornost u pro\u0161lim vremenima, a na \u0161to se najvi\u0161e gleda danas.<\/p>\n

Kako su orijentalni utjecaji bili zastupljeni u na\u010dinu odijevanja sve do druge polovine 19. stolje\u0107a, \u017eene svih nacionalnosti nosile su crne dimije, od satena ili atlasa, dok su bo\u0161nja\u010dke \u017eene<\/strong> nosile dimije svijetlih, pastelnih boja. Begovske \u017eene nosile su dimije od skupocjene svile, vezene zlatom.<\/p>\n

\"Bosanski<\/a><\/p>\n

Sa\u010duvane gra\u0111anske no\u0161nje s kraja 19. stolje\u0107a pokazaju da se \u017eenska no\u0161nja sastojala od ko\u0161ulje na\u010dinjene od tankog pamu\u010dnog ili svilenog beza, pravo krojene iz jednog komada tkanine, a uz nju su se nosile i ga\u0107e od istog ili debljeg platna, \u0161irokih nogavica, skupljene pod koljenom. Na gornjem dijelu tijela, preko ko\u0161ulje, nosili su se: fermeni \u2013 vrsta jeleka bez rukava, iznad struka, otvoreni na prsima, te je\u010derme \u2013 krojene od svile ili kadife, ukra\u0161ene zlatnim trakama ili zlatovezom, koje se za razliku od fermena ve\u017eu ili kop\u010daju na krajevima.<\/p>\n

Krajem 19. stolje\u0107a zarovi po\u010dinju da potiskuju fered\u017eu. Zar se izra\u0111ivao od basme, raznih vrsta svile zvane \u201edamaske\u201c, a s dolaskom Austro-Ugarske najvi\u0161e od puplina za ljetni i od \u0161tofa za zimski period. Odje\u0107a se izra\u0111ivala \u00a0iz jednog komada sastavljen ogrta\u010d, \u010diji je donji dio bio nabran u struku i slu\u017eio kao suknja, dok se gornji, otvoren, prebacivao preko glave i omotavao oko ramena.<\/p>\n

Na prijelazu iz 19. u 20. stolje\u0107e duge suknje i bluze po be\u010dkoj modi sve vi\u0161e zamjenjuju dimije i jeleke, a i mu\u0161karci se sve vi\u0161e odijevaju a la franga (u europoskom stilu). Na ulicama ve\u0107ih gradova u tom prijelaznom periodu istovremeno su se mogli vidjeti i jemenije, zarevi, fesovi, fered\u017ee i dimije, kao i \u0161e\u0161iri, duge suknje, sakoi, prsluci, polucilindri, \u017eaketi i kravate.<\/p>\n

Do kraja 19. stolje\u0107a narodna no\u0161nja seoskog stanovni\u0161tva je bila najve\u0107im dijelom doma\u0107e proizvodnje. Izra\u0111ivale su je \u017eene na selu, a neke dijelove su radile seoske i gradske zanatlije. Materijali za no\u0161nju su izra\u0111ivani od vune, lana, konoplje i ko\u017ee.<\/p>\n

Hrvatske narodne no\u0161nje<\/strong> u Bosni i Hercegovini mogu se podijeliti na dinarske (koje uklju\u010duju i hercegova\u010dke), srednjobosanske i posavske. Karakteristi\u010dne su boje bijela, crna i tamnoplava, a najvi\u0161e upotrebljavana ko\u017ea se bila je naj\u010de\u0161\u0107e u sirovom stanju, neprera\u0111ena, samo osu\u0161ena. Od nje je izra\u0111ivana obu\u0107a, tj. opanci koji su se nazivali putravci, oputnjaci, fa\u0161njaci. Utjecaj Austrougarske i njena aneksija BiH 1878. godine je ostavila traga na narodne no\u0161nje, prvenstveno na primjenu materijala. Sve vi\u0161e se upotrebljavaju tvorni\u010dki materijali. Pored pamu\u010dnog platna, na selu se najvi\u0161e upotrebljava crni saten glot i to za \u017eenske suknje i dimije kod stanovni\u0161tva sredi\u0161nje Bosne, isto\u010dne Bosne, Posavine i Hercegovine. U zapadnoj Bosni suknje od ovog materijala po\u010dele su se nositi tek pred Drugi svjetski rat. Sa novim materijalima koji su ulazili u upotrebu, dolazili su i novi krojevi, a s njima i nova terminologija. Ve\u0107ina tih termina je orijentalnog podrijetla: je\u010derma, fermen, d\u017eemadan, koparan, bo\u0161\u010da, fes, zubun itd.<\/p>\n

\"Bosanski<\/a><\/p>

Srpska narodna no\u0161nja u BiH<\/strong> je uglavnom sa\u010duvana no\u0161nje iz perioda 19. i s po\u010detka 20. stolje\u0107a. Sastoji se od jeleka, anterije, ko\u0161ulje, tzv. pantalona, pojasa, vunenih \u010darapa, opanaka i \u0161ajka\u010de. No\u0161nja zauzima istaknuto mjesto u kulturi i tradiciji. Njena uloga kroz povijest je veoma bitna kao simbol etni\u010dkog identiteta, a isti\u010de se i po likovnim i estetskim vrijednostima. Uglavnom stigle sa\u010duvane odjevne cjeline iz\u00a0pro\u0161lih razdoblja, s raznolikim oblicima i ukrasima kako u \u017eenskim tako i u mu\u0161kim no\u0161njama.<\/p>\n

\"http:\/\/tourguidemostar.com\/blog\/bhs\/wp-content\/uploads\/sites\/3\/2017\/02\/narodna-nosnja-bosanskih-srba.jpg\"<\/a><\/p>

Iz svega navedenog mo\u017eemo zaklju\u010diti kako su najve\u0107e razlike nekada i danas zapravo u preradi i kroju narodnih no\u0161nji. Dana\u0161nje no\u0161nje su naravno modernizirane novim ukrasima, kop\u010dama, lan\u010di\u0107ima i sitnim detaljima, pa \u010dak i u kosi i na pojasu, ali nara\u0161taji i dalje zadr\u017eavaju stari duh vlastite tradicije te tako odaju po\u010dast svojim precima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: S.R Narodna no\u0161nja je simbol svake nacije posebno i ne\u0161to \u0161to ih me\u0111usobno razlikuje, od naroda do naroda, pa \u010dak i od mjesta do mjesta koja nisu toliko udaljena jedna od drugog razlike su uvijek prisutne, posebice izme\u0111u naroda u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3603,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"image","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[2393,2386,2391,2392,2390,2388,2387,2395,2389,2394],"class_list":["post-3601","post","type-post","status-publish","format-image","has-post-thumbnail","hentry","category-stil","tag-balkanske-narodne-nosnje","tag-bosnjacke-zene","tag-dimije","tag-feredze","tag-fes","tag-hrvatske-narodne-nosnje-u-bosni-i-hercegovini","tag-materijali-za-nosnju","tag-narodna-nosnja","tag-srpska-narodna-nosnja-u-bih","tag-tradicija-odjevanja-bosne-i-hercegovine","post_format-post-format-image","latest_post"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3601","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3601"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3601\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3614,"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3601\/revisions\/3614"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3603"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3601"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3601"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3601"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}