Pi\u0161e: Sanja Zadro<\/p>\n
Kada govorimo o najavljenom uklanjanju jedne eta\u017ee Vojne komande\/Name u Ulici Mar\u0161ala Tita u Mostaru, ne govorimo o ru\u0161enju. Gledaju\u0107i zemlji\u0161nu \u010desticu za koji je Josip Vanca\u0161 1900. projektirao tu zgradu, ve\u0107 sada gledamo ru\u0161evinu koja, kao i dobar dio njezine okoline, ugro\u017eava sigurnost stanovnika toga grada. Naivno bi ipak bilo misliti da relevantni faktori u odlu\u010divanju imaju na umu bilo \u010diju sigurnost osim svoje.<\/p>\n
<\/p>\n
Razlozi za ru\u0161enja, pregradnje, dogradnje i rekonstrukcije kojima se ne rekonstruira ni\u0161ta, uglavnom su privatni i ekonomski. <\/strong><\/em><\/p>\n Vanca\u0161ev je projekt za mostarsku Vojnu komandu bio gotovo tipski i ni po \u010demu originalan. Vrijednost zgrade (ostataka) prvenstveno je povijesna, iako je visoka kvaliteta njezine izvedbe, uskla\u0111enost prostornih i oblikovnih zna\u010dajki neupitna. Bila je me\u0111u austrougarskim objektima koji su se isticali dekorativnom reprezentativno\u0161\u0107u i dimenzijama. Zbog zna\u010daja funkcije, na projektu je anga\u017eiran jedan od najuglednijih arhitekata Zemaljske vlade.\u00a0 Svoj je projekt dijelom objavio u be\u010dkom Bautechnikeru\u00a0<\/em>\u00a0zajedno s podacima o zemlji\u0161noj \u010destici, njezinoj prilagodbi za izvedbu zgrade i procjenom tro\u0161kova izvedbe. Monumentalna neorenesansna blokovska struktura kakvih je nebrojeno mnogo nicalo u to vrijeme po centrima i periferijama Habsbur\u0161ke Monarhije, gra\u0111ena je na mjestu sru\u0161enoga preno\u0107i\u0161ta iz osmanlijskoga perioda. Povijest se, kao i obi\u010dno, ponavlja pa se ovih dana najavljuje postupno uklanjanje ostataka zgrade koji su prijetnja sigurnosti stanovni\u0161tva.<\/p>\n Prije nekoliko dana Salem Mari\u0107 (predsjednik lokalnoga ogranka SDA) najavio je ru\u0161enje zgrade do gabarita prvoga kata.<\/p>\n Citat iz razgovora za TV1: Sa federalnom smo inspekcijom dogovorili, zna\u010di, da se \u201eNama\u201c sru\u0161i do gabarita prvog sprata i da tako barem vi\u0161e ne predstavlja opasnost, dok se ne izna\u0111e mogu\u0107nost da se gradi novi objekat.<\/em> Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno ure\u0111enje Mostar, takvo pona\u0161anje<\/em> u okolini stare gradske jezgre naziva ote\u017eavaju\u0107im<\/em>. Umjesto ru\u0161enja predla\u017ee sanaciju ili rekonstrukciju, a ru\u0161enju se protive i Maja Roso Popovac, Zlatko Serdarevi\u0107 i Meho Omeragi\u0107. U istom smo prilogu od Miralema Faji\u0107a\u00a0 imali priliku doznati da je Federalna inspekcija, na zahtjev Agencije Stari grad, odluku o ru\u0161enju donijela 2011. Tome se, uz UNESCO, usprotivila i Komisija za nacionalne spomenike BiH.<\/p>\n Zgrada je, naime, dio\u00a0 ambijentalne cjeline povijesne jezgre koja ima status za\u0161ti\u0107enoga nacionalnog spomenika. Mo\u017eemo \u0161utjeti, a mo\u017eemo se pozabaviti \u010dinjenicama i odgovor(nost)ima.<\/p>\n Prvo pitanje koje trebamo postaviti je: \u201eZa\u0161to se najavljuje gradnja novoga objekta umjesto obnove zgrade?<\/strong>\u201c. Ovo nije samo problem struke ni pitanje stru\u010dnosti. Ovo je problem koji se ti\u010de svih ljudi kojima kulturna i povijesna ba\u0161tina pripada. U Mostaru je, kao \u0161to znamo, u zadnjih dvadeset godina bez najave, obja\u0161njenja i razloga uni\u0161ten niz spomenika od kojih su neki vrijedno\u0161\u0107u nadma\u0161ivali zgradu o kojoj je ovdje rije\u010d. Unato\u010d tome, i njezin je spomeni\u010dki status neupitan.<\/p>\n Zatim postavljamo pitanje: \u201e\u0160to zna\u010di \u2026izna\u0107i mogu\u0107nost za gradnju novoga objekta? <\/em><\/strong>\u201c<\/p>\n Govoriti o tome kako se Mostar gradi(o) u posljednjih dvadeset godina zna\u010di pratiti tijek sustavnoga razgra\u0111ivanja i degradacije urbanog tkiva. Obnova grada se provodila i jo\u0161 uvijek se provodi nesustavno, bez strategije i nadzora uglavnom motivirana privatnim potrebama i inicijativama.<\/strong><\/em><\/p>\n Kad govorimo o zajednici, postavljamo pitanje \u0161to je Mostaru potrebno na mjestu na kojem se ru\u0161evina danas nalazi i s kojega bi uskoro mogla biti uklonjena. Licemjerno je inzistirati isklju\u010divo na rekonstrukcijama. Poznaju\u0107i realne okolnosti u lokalnom kontekstu, lako je zaklju\u010diti da \u0107e slu\u010dajevi poput dosljedne rekonstrukcije Druge srpske osnovne \u0161kole na Carini (\u0110or\u0111e Kne\u017ei\u0107, 1909., danas \u2013 uredi Op\u0107inskoga suda) ostati usamljeni rezultati spleta sretnih okolnosti i da \u0107e taj dio Mostara jo\u0161 neko vrijeme biti grad duhova. Kada govorimo o vremenu, va\u017eno je imati na umu strpljivost.<\/p>\n Posljednjih dvadeset godina samo su mali odsje\u010dak urbane povijesti Mostara. \u010citava je urbana povijest Mostara opet dio razli\u010ditih kontekstualnih okvira u koje ju je mogu\u0107e svrstati na temelju kulturolo\u0161kih i geografskih odrednica. S fragmentacijom bismo mogli i\u0107i unedogled. Ne valja se zavaravati misle\u0107i da \u0107e ovaj ili bilo koji drugi (kon)tekst rije\u0161iti ikakav problem. O tome ima li problema sud svatko donosi za sebe. Kada govorimo o javnom prostoru, stav i mi\u0161ljenje bi trebali imati svi oni koji vjeruju da im javni prostor pripada bez obzira na to jesu li, ili nisu struka<\/em>. \u010cemu svaljivati teret valorizacije ba\u0161tine na jedan, uvjetno re\u010deno, elitisti\u010dki krug poznavatelja kronologije nekih doga\u0111aja, interesa, estetskih standarda, trendova?<\/p>\n Name<\/em><\/strong> se sje\u0107a daleko ve\u0107i broj ljudi nego \u0161to Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti<\/strong> ima \u010dlanova. Kome je stalo do gradnje, kome do ru\u0161enja? Za\u0161to? Vojna je komanda sagra\u0111ena prije 116 godina. Vrlo je mala vjerojatnost da \u0107e za 116 godina itko od nas biti \u017eiv. Bez obzira na to koliko kratko trajemo, bar nekim dijelom mo\u017eemo utjecati na promjenu koja je jedina stalna. Nema razloga da upravo ovaj odsje\u010dak povijesti ne bude to\u010dka u kojoj \u0107e lokalne inicijative zapo\u010deti sa strpljivom i promi\u0161ljenom nadogradnjom urbanog tkiva.<\/p>\n ARHITEKTONSKA POVIJEST MOSTARA<\/span><\/strong><\/a><\/p>\nVEZANI \u010cLANCI:<\/h4>\n