{"id":2654,"date":"2016-11-24T23:58:54","date_gmt":"2016-11-24T23:58:54","guid":{"rendered":"http:\/\/tourguidemostar.com\/blog\/bhs\/?p=2654"},"modified":"2016-11-25T00:13:30","modified_gmt":"2016-11-25T00:13:30","slug":"zvonimir-bebek-covjek-koji-je-zastavu-i-grb-sa-ljiljanima-radio-sa-puno-ljubavi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/uskoro\/zvonimir-bebek-covjek-koji-je-zastavu-i-grb-sa-ljiljanima-radio-sa-puno-ljubavi\/","title":{"rendered":"Zvonimir Bebek-\u010dovjek koji je zastavu i grb sa ljiljanima radio sa puno ljubavi"},"content":{"rendered":"

\u0160ta je tako mo\u0107no u grbu i zastavi s ljiljanima? Je li to \u0161to smo s tom simbolikom po\u010deli \u017eivot u novoj, samo na\u0161oj domovinu, ili \u0161to je prihva\u0107ena od Bosanaca i Hercegovaca, a ne kao sada\u0161nja nemetnuta od evropskih tutora, ili \u0161to se pod njom ginulo, branilo, slavilo, \u0161to smo bili vi\u0161e ljudi, manje beski\u010dmenjaci, imali vi\u0161e nade, vjere, samopouzdanja\u2026?<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

\u0160ta je tako va\u017eno u grbu i zastavi s ljiljanima pa je izvla\u010dimo iz ormara da se njome ogrnemo pred velike utakmice? Vrijeme je poricanja \u2013 malog \u010dovjeka i velikih djela i ova nam uboga zemlja poreknuta je 200.000 puta i nije kraj. Samo jo\u0161 Tvrtkov ljiljan na bijeloj podlozi s dva prekri\u017eena zlatna ma\u010da u pozadini stoji kao da ni\u0161ta nije bilo i kao da nam se ni\u0161ta lo\u0161e ne mo\u017ee desiti.<\/span><\/p>\n

Tra\u017eili smo \u201coca\u201d ovog grba i na\u0161li Zvonimira Bebeka. U dalekoj Americi. \u201cA u Ameriku kako je ko oti\u0161'o, nije se vratio. Ako nije \u0161ta stek'o, k'o da ga na ovoj zemlji nikad nije bilo, a ako je i stek'o, opet se vrati u tegli od kiselih krastavaca; ni u prahu mu se tamo ne ostaje\u201d, kako je jednom pisao Pero svom bratu Aleksi \u0160anti\u0107u.<\/span><\/p>\n

Zvonimir je sada uva\u017eeni dizajner u uglednom \u201cNational Geographicu\u201d. Dugo mu je trebalo da pristane na ovaj razgovor. Ipak, vrijedjelo je \u010dekati.<\/span><\/p>\n

\u00a0Vratimo se 20 godina unazad. Ko Vas je kontaktirao s prijedlogom da radite grb BiH?<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 Pismom sam bio obavije\u0161ten da sam izabran za \u010dlana stru\u010dne podgrupe te da se javim u Skup\u0161tinu SRBiH. Sredinom 1991. godine Skup\u0161tina SRBiH obrazovala je stru\u010dnu podgrupu za grb i zastavu Republike Bosne i Hercegovine. Za \u010dlanove grupe imenovani smo: Boris Nilevi\u0107, Enver Imamovi\u0107, Mirza \u0106eman, Tihomir Glava\u0161, Vedran Hadzovi\u0107 i ja. Zadatak nam je bio kreirati grb i zastavu Republike Bosne i Hercegovine. Citat: \u00abSa zadatkom da na bazi stru\u010dnih i nau\u010dnih principa i dostignu\u0107a iz oblasti heraldike i vexilologije kao i istorijskih \u010dinjenica iz pro\u0161losti Bosne i Hercegovine predlo\u017ei jedno ili vi\u0161e rje\u0161enja, koja \u0107e biti op\u0107eprihva\u0107ena i posjedovati trajne vrijednosti, uz neophodna obrazlo\u017eenja i skice.\u00bb Kao \u0161to mo\u017eete primijetiti, iz citata, tu se ne spominju ni narodi, ni stranke, ni opredjeljenja.<\/span><\/p>\n

Kako ste primili taj prijedlog? Je li bilo dileme?<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 Odluka Skup\u0161tine me je izuzetno prijatno iznenadila. A posebno zato \u0161to sam s ve\u0107inom izabranih \u010dlanova pojedina\u010dno sara\u0111ivao na razli\u010ditim projektima. Dileme nije bilo nijednog trenutka, ali zato je bilo treme sve vrijeme.<\/span><\/p>\n

Na prvom sastanku radne grupe ve\u0107 je bilo vidljivo da \u0107emo to raditi iz ljubavi i nekog ponosa spram domovine. Zato to i nije bilo lako u\u010diniti, jer smo bili svjesni da \u0107e ovaj projekt biti od povijesnog zna\u010daja za Bosnu i Hercegovinu, te da \u0107e obilje\u017eiti i na\u0161e \u017eivote. Ovo je bila prilika koja se veoma rijetko dobije. Bilo je treme poja\u010dane odgovorno\u0161\u0107u, koju su svi \u010dlanovi grupe imali bez izuzetka, prema onome \u0161to \u0107emo ostaviti iza sebe. Svi smo mi odrastali u BiH, nose\u0107i u sebi sve na\u0161e mirise, slike, pjesme i prve ljubavi. U grupu smo donijeli ono najboje \u0161to posjedujemo, svoje znanje, ekspertize iz oblasti u kojima smo posvetili ve\u0107i dio na\u0161ih \u017eivota i karijera, svoju tolerantnost i ljudskost. Nikada nisam imao priliku raditi s boljim ljudima.<\/span><\/p>\n

Te\u017eina projekta bila je u tome \u0161to smo bili svjesni da simboli trebaju biti op\u0107eprihva\u0107eni, da trebaju biti simboli svih gra\u0111ana koji osje\u0107aju da pripadaju RBiH. Jednostavno, da predstavlja simbol, neke, tada jo\u0161 precizno nedefinirane, ideje o novoj dr\u017eavi BiH. \u017delja nam je bila da simbolima predstavimo budu\u0107u dr\u017eavu kao zajednicu otvorenu za sve ljude dobrih namjera, bez obzira na njihova politi\u010dka, vjerska, geografska, nacionalna, kulturna, ekonomska, numizmati\u010dka, muzi\u010dka, fudbalska, gastronomska\u2026 ili bilo koja druga, opredjeljenja. Poznato nam je bilo, prema popisu iz 1991. godine, da osim tri najbrojnija naroda, s nama \u017eive pripadnici jo\u0161 17 drugih naroda te da simboli trebaju biti i njihovi.<\/span><\/p>\n

Poslije uvida u povijest BiH, \u0161to je trajalo malo du\u017ee, s obzirom na to da su svi \u010dlanovi izuzev Vedrana i mene, bili histori\u010dari, istori\u010dari i povjesni\u010dari (koja se zemlja na svijetu mo\u017ee pohvaliti ovakvim bogatstvom jezika), do\u0161li smo do zaklju\u010dka da je teorijski mogu\u0107e odabrati jedan od \u010detiri pravca rada.<\/span><\/p>\n

Prvi pravac bi bio kompilacija simbola konstitutivnih naroda. Takvo rje\u0161enje, prema na\u0161em mi\u0161ljenju, ne bi moglo predstaviti zajedni\u0161tvo, ravnopravnost i kontinuitet BiH. U takvoj opciji samo bi konstitutivni narodi bili zastupljeni, zanemaruju\u0107i sve one ostale koji su s nama \u017eivjeli. U vizuelnoj prezentaciji simbola naroda, jedan bi uvijek morao biti prvi, srednji, zadnji, lijevi, desni, gornji ili donji, \u0161to dovodi do apsurda.<\/span><\/p>\n

Drugi put bi bio kreacija nekog novog modernog obilje\u017eja, koje se ne bi osvrtalo na na\u0161u historiju. Ne\u0161to \u0161to bi bilo lijepo za oko i moderno za apliciranje, ali bez pro\u0161losti. Ne\u0161to kao apstraktni znak ili coorporate logo, dovoljan da stoji onako sam za sebe. Ukratko, ne\u0161to bez du\u0161e.<\/span><\/p>\n

Tre\u0107i put bi bio redizajnirati postoje\u0107a SRBiH obilje\u017eja, kao \u0161to su to u\u010dinile Slovenija i Hrvatska. Simboli koji su nama dodijeljeni Ustavom od 1946. godine prikazuju: dva snopa \u017eita, vijenac (ali ne lovorov), dva dimnjaka s dimom i siluetu Jajca u pozadini. Takvi simboli, bez obzira na njihovu vizuelnu obradu u prezentaciji, stvorili bi, svojom nesimbolikom ili pogre\u0161nom interpretacijom, neadekvatnu sliku o nama.<\/span><\/p>\n

\u010cetvrti, prema na\u0161emu mi\u0161ljenju, najispravniji, a ujedno i najte\u017ei, put bio je da do\u0111emo do rje\u0161enja, pozivaju\u0107i se na historijske \u010dinjenice s ciljem da predstavimo kontinuitet zajedni\u010dkog \u017eivljenja na ovim prostorima.<\/span><\/p>\n

Izborom \u010detvrtog pravca jasno je da \u0107e to biti te\u0161ka zada\u0107a i iscrpljuju\u0107i rad, za sve nas. Na dnevnim sastancima smo prezentirali napravljeno, razgovarali o prezentiranom, tra\u017eili na\u010dine za unapre\u0111enje, planirali te davali zadatke, korekcije, konsolidacije\u2026 Da bismo se uklopili u dati raspored, ja sam po no\u0107i nastavljao raditi za kuhinjskim stolom ili crtati na jednim od prvih kompjutera (PC 286 sa 14\u201d color montorom, prikazuju\u0107i ograni\u010denu paletu 16 boja te koriste\u0107i CorelDraw 2 programa). Crtanje, korigiranje, ponekad i dva-tri sata spavanja\u2026 i tako iz dana u dan.<\/span><\/p>\n

Radili ste s profesorom Enverom Imamovi\u0107em. Kako ste sara\u0111ivali? \u0160ta ste imali na umu kad ste to radili?<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 Profesor Enver Imamovi\u0107 je poznat kao veliki domoljub, detaljist, veoma uporan i uredan \u010dovjek. S njim sam sara\u0111ivao na mnogim projektima koje je on detaljno opisao u svojoj knjizi \u201cKorijeni Bosne i bosanstva\u201d. Enver posjeduje kvalitete \u010destitog \u010dovjeka i nau\u010dnika, bilo mi je ogromno zadovoljstvo sara\u0111ivati s njim. Izviru mi sje\u0107anja na prof. Imamovi\u0107a, koji se pojavio jednog aprilskog popodneva 1992., na vratima moga stana, sav uzbu\u0111en, rekav\u0161i mi ponosno, kako je zajedno s Viki\u0107evim specijalcima uspio spasiti Hagadu iz Zemaljskog muzeja, u jeku napada s Jevrejskog groblja, te pohraniti je na sigurno mjesto. \u017drtvovao se, rizikuju\u0107i sopstveni \u017eivot, ne pitaju\u0107i se nijednog trenutka da li \u0107e dobiti neku nadoknadu ili priznanje.<\/span><\/p>\n

Ako me sje\u0107anje ne vara (poslije 20 godina), \u010dini mi se da je dr. Boris Nilevi\u0107 prvi dao op\u0161irno uvodno izlaganje o Tvrtkovom periodu. Njegovo izlaganje je u potpunosti podr\u017eano izlaganjima Envera Imamovi\u0107a, Mirze \u0106emana i Tihomira Glava\u0161a. Jednoglasno smo usvojili Tvrtkovu simboliku kao osnovicu za na\u0161 rad. Tako\u0111er smo bili jednoglasni da se oslanjamo samo na provjerenu, autenti\u010dnu, gra\u0111u kao \u0161to su pe\u010dati, arheolo\u0161ki i numizmati\u010dki nalazi.<\/span><\/p>\n

Simbolikom ste se vratili u srednjovjekovnu Bosnu, a ne u vrijeme Osmanlija.<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 Osmanlijski period je samo jedan od perioda u razvoju Bosne i Hercegovine. U tom periodu mi smo predstavljali jednu od administrativnih provincija Osmanskoga carstva, te kao takav, mi\u0161ljenja sam da ne bi bio op\u0107eprihva\u0107en od svih gra\u0111ana BiH.<\/span><\/p>\n

Za\u0161to je \u0161est ljiljana?<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 \u0160est ljiljana ili krinova, bilo je na originalnom grbu. Za\u0161to \u0161est, za\u0161to po tri u svakome polju, da li imaju neko odre\u0111eno zna\u010denje i sli\u010dno, o tome nismo uspjeli na\u0107i nikakve konkretne znanstvene podatke, te mo\u017eemo samo naga\u0111ati.<\/span><\/p>\n

\u00a0Je li bilo nekoliko verzija grba ili\u2026<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 U samom konceptu oblika i konstrukcije \u0161tita i grede nije bilo dileme. U redizajnu kostrukcije i proporcija \u0161titastog oblika grba vodili smo se za srednjovjekovnim i goti\u010dkim stilom firentinskoga perioda 1360-ih godina.<\/span><\/p>\n

Verzije su se izra\u017eavale u dvije grupe vizuelnih pristupa. Prvi pristup bio je savremeni, prikazuju\u0107i moderniju i apstraktniju verziju obrade ljiljana. Drugi pristup je bio klasi\u010dni, sa zadatkom da poku\u0161amo zadr\u017eati, koliko je god to mogu\u0107e, originalni izgled Tvrtkovog ljiljana, prilago\u0111en modernim tehnikama apliciranja. Odabrali smo, mnogo te\u017ei, klasi\u010dni pristup. Imali smo pote\u0161ko\u0107a, definiranja detalja originalnog Tvrtkovog ljiljana, jer je originalna raspolo\u017eiva gra\u0111a bila ne\u010ditka u detalju, ograni\u010dena srednjovjekovnom tehnologijom izrade originala, uni\u0161tena zubom vremena, te kao takva nije bila u mogu\u0107nosti dati potpunu detaljnu sliku.<\/span><\/p>\n

Nave\u0107i dio rada potro\u0161ili smo istra\u017euju\u0107i dodatne multidisciplinarne izvore informacija, analiziraju\u0107i ih, upore\u0111uju\u0107i ih s Tvrtkovim originalom, te prevode\u0107i nau\u010deno u skice, kreiraju\u0107i na\u0161 autenticni oblik simbola ljiljana.<\/span><\/p>\n

U kakvim uslovima ste radili?<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 Radili smo u ludnici politi\u010dkih i historijskih zbivanja. Znali smo za polagano ga\u0161enje socijalisti\u010dke i nastanak nove Republike BiH, to smo mogli naslutiti. Ali, nismo mogli ni zamisliti \u0161ta \u0107e se de\u0161avati u daljem toku na\u0161eg rada. Odmah po po\u010detku uslijedili su napad na selo Ravno, opsada i ru\u0161enje Dubrovnika, Vukovara\u2026 cjelodnevna zasjedanja Skup\u0161tine s genocidnim prijetnjama SDS-a, plebiscit, progla\u0161enje Herceg-Bosne, formiranje Srpske Republike, Referendum za suverenu BiH, barikade u Sarajevu, napad na Br\u010dko, zvani\u010dni po\u010detak rata u BiH, me\u0111unarodno priznavanje BiH\u2026<\/span><\/p>\n

Ko je vidio prve skice?<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 Prve skice bile su prezentirane na sastancima s \u010dlanovima \u010detiriju kulturnih dru\u0161tava: \u201cLa Benovalencija\u201d, \u201cNapredak\u201d, \u201cPreporod\u201d i \u201cProsvjeta\u201d. Ve\u0107 na prvom sastanku, u toku same prezentacije bila je vidna podr\u0161ka za izbor Tvrtkovog perioda, kao i zainteresiranost za redizajn njegovih simbola.<\/span><\/p>\n

Dru\u0161tva su uklju\u010dila svoje \u010dlanove, najbolje poznavaoce srednjovjekovnog perioda, nesebi\u010dno donose\u0107i svoje poglede na isti period, ali s razli\u010ditih perspektiva. To je dovelo do kristalnije i cjelovitije slike srednjovjekovnog perioda u BiH. Radili smo kao jedan tim. Bila je to potpuna suprotnost onoga \u0161to se de\u0161avalo na zasjedanjima u Skup\u0161tini BiH, me\u0111u strana\u010dkim delegatima.<\/span><\/p>\n

Svjesni ste da je taj grb Bosancima i Hercegovcima u srcu? Drugi ne priznajemo. Jeste li zbog toga ponosni ili mislite li da sve nije ispalo kako treba?<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 Zastavu i grb smo radili s ljubavlju i od srca. Nadam se da smo u potpunosti ispunili na\u0161 zadatak i na to smo ponosni. Zadatak politike i politi\u010dara, koje smo izabrali na parlamentanim izborima 1990. godine, bio je precizno definiran referendumskim pitanjem: \u00abJeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dr\u017eavu ravnopravnih gra\u0111ana, naroda BiH \u2013 muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj \u017eive?\u201d Na glasanje je iza\u0161lo 64,31 % bira\u010da s pravom glasa, a za suverenost BiH glasalo njih 99,44 posto. Dakle, ja bih upitao politi\u010dare: \u201cJesu li oni uradili najbolje \u0161to su mogli\u201d?<\/span><\/p>\n

Kako ste do\u017eivjeli kraj rata? Jeste li se osje\u0107ali kao pobjednik ili kao pobije\u0111eni?<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 S ove vremenske distance osje\u0107am se ponosan i pobije\u0111en u isto vrijeme. Ponosan, jer sam ostavio ne\u0161to iza sebe. Pobije\u0111en, jer sam morao napustiti zemlju koju volim.<\/span><\/p>\n

\u00a0Za\u0161to ste oti\u0161li u SAD?<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 Zbog istih ili sli\u010dnih razloga koji su odveli mnoge iz BiH. Zbog nestanka Bosanaca i Hercegovaca kao gra\u0111ana, zbog kreiranja nacionalnih labirinata vlasti i mo\u0107i od nacionalnih partija, zbog ratnih profitera i politi\u010dkih ulizica.<\/span><\/p>\n

\u00a0Kome je lijepa Amerika? \u0160ta je lijepo u njoj?<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 Da bi se Amerika razumjela, potrebno je razgrani\u010diti dva pojma. Pojam Amerike kao dr\u017eave i pojam Amerike kao ideje. Ona prava Amerika, za njezine gra\u0111ane, predstavlja kompletnu paletu izbora izme\u0111u ta dva pojma. Amerika je imigrantska dr\u017eava, gdje je svako do\u0161ao od nekud da bi postao Amerikanac, da bi iskoristio ekonomske prednosti i razli\u010dite slobode, kako bi svojom individualno\u0161\u0107u, sopstvenim rizikom i marljivim radom ostvario vlastiti san.<\/span><\/p>\n

\u00a0\u0160ta Vam nedostaje iz domovine?<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 Nekoliko jarana, Jerlagi\u0107eva pekara, pogled s Mejta\u0161a, sladoled iz \u201cEgipta\u201d, kao i bagrem na uglu Kraji\u0161ke.<\/span><\/p>\n

Je li \u010dinjenica \u0161to ste napravili grb Bosne i Hercegovine za Vas va\u017ena stvar ili tek jo\u0161 jedan posao?<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 Za mene je to veoma va\u017ena stvar. Prou\u010davanje grbova i zastava bili su jedni od mojih hobija iz djetinjstva. Tra\u017eio sam rijetke knjige po privatnim i javnim bibliotekama. To su one knige koje se ne nalaze na glavnim policama, nego sakrivaju po zaba\u010denim uglovima, prekrivene slojem pra\u0161ine. To su one knjige \u0161to miri\u0161u na pro\u0161lost, s po\u017eutjelim krhkim listovima i ponekom zabilje\u0161kom na margini pisanom obi\u010dnom olovkom. Rijetke su i te\u0161ke. \u0160tampane su na nekom stranom, meni tada nerazumljivom jeziku, s ne\u010ditkim fraktur slovima, sakrivaju\u0107i brilijantne ilustracije \u017eivotinja, biljaka, grbova i zastava iz pro\u0161losti. Te ilustracije su mi, sa svojim detaljima, otvarale vrata ma\u0161ti i vodile me kroz razli\u010dita vremena i prostore. Poku\u0161avao sam de\u0161ifrirati simbole s grbova i zastava, stvoriv\u0161i pri\u010du o njihovim nosiocima.<\/span><\/p>\n

\u00a0Na Svjetskom bo\u0161nja\u010dkom kongresu, koji je prije nekoliko mjeseci odr\u017ean u Sarajevu, a koji je predvodio doju\u010dera\u0161nji reis Islamske zajednice u BiH, \u201cza nacionalnu zastavu svih Bo\u0161njaka svijeta izabrana je bijela zastava s ljiljanima\u201d. Prema svemu sude\u0107i, tome nije bila namijenjena. Smeta li Vam to?<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 Grb i zastavu smo pravili i napravili za Republiku Bosnu i Hercegovinu i za sve njene gra\u0111ane. Simboli su prihva\u0107eni od Skup\u0161tine BiH, postali su sastavni dio Ustava RBIH. Simboli su me\u0111unarodno priznati kao dr\u017eavni simboli koji predstavljaju Republiku Bosnu i Hercegovinu. Ti simboli su bili zvani\u010dni simboli dr\u017eave od 4. maja 1992. do 3. februara 1998. godine, te kao takvi oni predstavljaju sliku jednog vremena, kroz koje su pro\u0161li svi gra\u0111ani BIH, uklju\u010duju\u0107i poginule, ranjene, raseljene, kao i bosanskohercegova\u010dke \u017ertve, bez razlike na njihovu nacionalnu ili nenacionalnu pripadnost.
\nUzimanje dr\u017eavnih simbola od SBK, vidim kao potpunu suprotnost ideje o zajedni\u0161tvu, multikulturnosti, sekularnosti i ravnopravnosti za koju su ti simboli pravljeni i napravljeni. SBK nije Republika Bosna i Hercegovina, niti se tako mo\u017ee i smije predstavljati.<\/span><\/p>\n

Smeta mi \u0161to jo\u0161 nismo shvatili, poslije svega kroz \u0161ta smo pro\u0161li, da smo svi mi prije svega ljudi, pa tek onda Safet, Stevan, Stjepan ili Samuel, te da trebamo uzajamno po\u0161tivati jedni druge te \u017eivjeti zajedno. Kada to budemo shvatili, nijedan politi\u010dar ili nacionalna partija ne\u0107e nam mo\u0107i trovati mozak nacionalisti\u010dkim idejama o podjeli. Dokaz da zajedno mo\u017eemo vidim u rezultatima koje je postigla Centralna banka Bosne i Hercegovine, \u010duvaju\u0107i vrijednost KM stabilnom te dr\u017ee\u0107i stabilni kreditni rejting.
\nSmeta mi \u0161to su Zemaljski muzej BiH i Galerija umjetnosti BiH zatvoreni. Te dvije institucije predstavljaju gra\u0111ane BiH. One pri\u010daju na\u0161u historijsku i kulturnu pri\u010du, kazuju ko smo i \u0161to smo. Njihovim zatvarenjem smo i sami sebe zatvorili. Polako padamo u zaborav.<\/span><\/p>\n

Posjedujete li autorska prava na grb? Mo\u017eete li ga za\u0161tititi za prvotnu namjenu?<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 Jedan od zavr\u0161nih procesa izrade grba i zastave je bio pravna i autorska za\u0161tita. Simboli dr\u017eave RBiH su za\u0161ti\u0107eni, kao i svugdje u svijetu, posebnim zakonom o grbu i zastavi. Interesantno je spomenuti da je jedna od agencija za za\u0161titu autorstva i Autorska agencija Jugoslavije.<\/span><\/p>\n

\u00a0Kakav je Va\u0161 sud o novim bh. obilje\u017ejima?<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 Nova bh. obilje\u017eja po\u0161tujem, ali ih ne volim. Po\u0161tujem ih, jer su zvani\u010dni simboli bosanskohercegova\u010dkog kontinuiteta. Ne volim ih zbog vizuelnog nedostatka bosanskohercehova\u010dke tradicije i simbolike. Jedinu vezu s kontinuitetom obilje\u017eja BiH predstavlja \u010dinjenica da je to jo\u0161 jedan u nizu grbova proizvedenih prema stranom nalogu i ideji, nametut nama da ga nosimo, da \u017eivimo s njim, da nas predstavlja. I da \u2013 nema nikakve veze s nama!<\/span><\/p>\n

Puni \u010dlanak preuzet sa: azramag.ba .<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160ta je tako mo\u0107no u grbu i zastavi s ljiljanima? Je li to \u0161to smo s tom simbolikom po\u010deli \u017eivot u novoj, samo na\u0161oj domovinu, ili \u0161to je prihva\u0107ena od Bosanaca i Hercegovaca, a ne kao sada\u0161nja nemetnuta od evropskih tutora, ili \u0161to se pod … <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2660,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"image","meta":{"footnotes":""},"categories":[5,4],"tags":[1433,1435,1434,164,1426,1425],"class_list":["post-2654","post","type-post","status-publish","format-image","has-post-thumbnail","hentry","category-ljudi-zivotinje","category-uskoro","tag-6-ljiljana-na-bih-zastavi","tag-bih-obiljezja","tag-bosanska-zastava-sa-6-ljiljana","tag-bosna-i-hercegovina","tag-dan-drzavnosti","tag-dan-drzavnosti-bosne-i-hercegovine","post_format-post-format-image","latest_post"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2654","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2654"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2654\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2662,"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2654\/revisions\/2662"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2660"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2654"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2654"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tourguidemostar.com\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2654"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}