Područje Hercegovine nudi mnogo prirodnih ljepota koje privlače ljude iz čitavog svijeta. Udaljeno oko 40 minuta vožnje autom od Mostara preko Jablanice, područje Blidinja zadivljuje sa svojim jedinstvenim krajolicima.
Ukoliko ste propustili, pročitajte naš prethodni članak – Park prirode Blidinje, biser u beskrajnom planinskom zelenilu.
Stećci na Blidinju su iznimno kulturno blago Bosne i Hercegovine koje se nalazi na oko 1.200 metara nadmorske visine na lokalitetu Dugo polje.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH istorijsko područje – nekropolu sa stećcima Dugo polje na Blidinju proglasila je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine početkom 2004. godine.
Nakon šestogodišnjeg procesa kandidiranja, 30 nekropola stećaka sa područja regije upisano je na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO.
Nekropola Dugo polje sastoji se od 150 stećaka, raspoređenih u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Od toga 72 su ploče, 59 sanduci, 14 visoki sanduci, četiri sljemenjaka sa podnožjem i jedan sljemenjak bez podnožja. Mali broj stećaka je orijentisan u suprotnom pravcu, jugoistok-sjeverozapad.
Između stećaka je uočeno nekoliko nepravilnih fragmenata ploča i sanduka utonulih u zemlju. Svi stećci su klesani od krečnjaka sa obližnjeg kamenoloma ispod padina Vrana ili iz Zreonice, gdje je takođe bio jedan kamenolom. Oko sredine nekropole su ostaci objekta u koji su mještani ugradili nekoliko sanduka sa nekropole.
Ukrašena su 32 stećka. Među njima je pet ploča, 22 sanduka i pet sljemenjaka. Kao ukrasni motiv najzastupljenije su rozete (ukupno 34 primjerka). Pojavljuju se sa četiri, pet i više listova, same ili u kombinaciji sa polumjesecom. U većini slučajeva su plastične, ali ima ih i urezanih u kamenu. Po kvalitetu obrade ističu se stilizovane rozete na jednom sljemenjaku.
Na tri mjesta pojavljuje se štit sa mačem, a na jednome usamljen mač. Dva štita su ukrašena heraldičkim znacima – rozete ili dijagonalne pruge sa biljnim ornamentom u obliku ljiljana.
Najstariji stećci nekropole Dugo polje datovani su u drugu polovinu 14. vijeka. To su slabo obrađene i neukrašene ploče na istočnom dijelu nekropole. Nekropola se razvijala u jugozapadnom pravcu, gdje su stećci preciznije oblikovani u visoke sanduke i sljemenjake i redovnije ukrašavani. Desetak stećaka na sjeveroistoku spada, takođe, u novije doba, 15.vijek.
Zajedničkom nominacijom Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora zatražili su upis 30 nekroplona stećaka na listu svjetske baštine UNESCO-a. Konačnu odluku komitet će donijeti na zasjedanju naredne godine.
